Gospodarstvo usluga na usluzi Europljanima

Iako usluge predstavljaju dvije trećine gospodarstva EU-a i u tom je sektoru otvoreno 90 % radnih mjesta, nisu ostvareni željeni rezultati. Rast je produktivnosti u uslužnom sektoru nizak i ostatak nas svijeta sustiže. Prepreke onemogućavaju otvaranje i širenje poduzeća te dovode do viših cijena i manjeg izbora za potrošače. Štoviše, uspjeh proizvodne industrije sve je više povezan s konkurentnošću usluga. Prepreke trgovini uslugama na jedinstvenom tržištu prepreke su i konkurentnosti proizvodne industrije EU-a. Kako bi se zaustavio taj trend i otvorila dodatna radna mjesta te ostvario rast, države članice moraju poticati razvoj gospodarstva usluga i bolje iskoristiti potencijal jedinstvenog tržišta usluga.

Četiri su konkretne inicijative koje je Komisija danas donijela:

  • Nova europska e-kartica usluga: pojednostavnjeni elektronički postupak olakšat će pružateljima poslovnih usluga (npr. inženjerskim uredima, konzultantima za IT, organizatorima poslovnih sajmova) i pružateljima građevinskih usluga obavljanje administrativnih formalnosti potrebnih za pružanje usluga u inozemstvu. Pružatelji usluga jednostavno će komunicirati samo s jednim sugovornikom u svojoj matičnoj zemlji i na svojem jeziku. Sugovornik u matičnoj zemlji provjerava potrebne podatke i prosljeđuje ih državi članici domaćinu. Država članica domaćin zadržava trenutačnu ovlast da primjenjuje domaće regulatorne zahtjeve i odlučuje može li podnositelj zahtjeva pružati usluge na njezinu državnom području. E-kartica ne bi utjecala na postojeće obveze poslodavaca ili prava radnika.
  • Procjena proporcionalnosti nacionalnih propisa o profesionalnim uslugama: gotovo 50 milijuna ljudi – 22 % europske radne snage – radi u profesijama koje mogu obavljati samo osobe koje posjeduju odgovarajuće kvalifikacije, odnosno u kojima je upotreba profesionalnog naziva zaštićena, npr. farmaceuti ili arhitekti. Reguliranje se često jamči za niz profesija, primjerice one povezane sa zdravljem i sigurnošću. Međutim, zabilježeni su mnogi slučajevi u kojima nepotrebno opterećujuća i zastarjela pravila kvalificiranim kandidatima mogu nerazumno otežati pristup tim poslovima. To se događa i na štetu potrošača. EU ne regulira niti deregulira profesije, to ostaje u nacionalnoj nadležnosti. Međutim, na temelju prava EU-a država članica mora utvrditi jesu li novi nacionalni profesionalni zahtjevi potrebni i uravnoteženi. Kako bi osigurala usklađen i dosljedan pristup, Komisija predlaže da se pojednostavni i objasni postupak kojim države članice trebaju provesti sveobuhvatnu i transparentnu provjeru proporcionalnosti prije donošenja ili izmjene nacionalnih pravila o profesionalnim uslugama.
  • Smjernice za nacionalne reforme u reguliranju profesija: uzajamna evaluacija koju su države članice provele u razdoblju od 2014. do 2016. pokazala je da u državama članicama koje su otvorile svoja tržišta usluga (npr. Italija, Poljska, Portugal i Španjolska) sad postoji veći izbor usluga po povoljnijim cijenama te su za potrošače i radnike zadržani visoki standardi. Komisija danas daje smjernice za potrebe nacionalnih reformi u reguliranju profesionalnih usluga s velikim potencijalom za rast i radna mjesta, kao što su usluge arhitekata, inženjera, odvjetnika, računovođa, savjetnika za patente, posrednika u prometu nekretnina i turističkih vodiča. Države članice pozivaju se da procijene ostvaruju li se profesionalnim zahtjevima postavljeni nacionalni javnopolitički ciljevi. Tim se smjernicama nadopunjuju evaluacije u okviru Europskog semestra posebnim usmjerenjem na zahtjeve koji se primjenjuju na te profesije.
  • Bolje obavješćivanje o nacrtima nacionalnih zakona o uslugama: od država članica pravom EU-a već se zahtijeva da obavijeste Komisiju o nacrtima nacionalnih propisa o uslugama te tako izvršnim institucijama EU-a i ostalim državama članicama daju priliku da na početku postupka iznesu sumnje o mogućim nedosljednostima sa zakonodavstvom EU-a. Komisija danas predlaže poboljšanja tog mehanizma kako bi postupak bio što brži, djelotvorniji i transparentniji.

EU i SAD objavili ocjenu trenutačnog stanja pregovora o TTIP-u

Povjerenica Malmström izjavila je:

Kako je zaključeno u raspravi s državama članicama na posljednjem Vijeću za trgovinu u studenome, ovom se ocjenom nastoji opisati i sažeti trenutačno stanje trgovinskih pregovora EU-a i SAD-a, na temelju konsolidirane politike veće transparentnosti pregovora. EU je napravio sve što je mogao kako bi postigao uravnotežen i ambiciozan sporazum o TTIP-u, koji se temelji na visokim standardima i donosi jasnu korist građanima, lokalnim zajednicama i poduzećima. Postigli smo znatan i opipljiv napredak, što ovaj sažetak i potvrđuje. Veselim se suradnji s novom američkom vladom pri oblikovanju budućih transatlantskih trgovinskih odnosa.

U zajedničkom izvješću EU-a i SAD-a prikazan je napredak u svim područjima pregovora, posebno u pogledu lakšeg pristupa tržištima za poduzeća iz EU-a i SAD-a, pojednostavnjenja tehničkih propisa bez spuštanja standarda te globalnih pravila trgovine, uključujući održivi razvoj, prava radnika, okoliš i posebno poglavlje o manjim poduzećima.

Osim pitanja o kojima je postignut dogovor, u izvješću su navedena i područja oko kojih se stajališta i dalje razlikuju, uključujući poboljšanje pristupa tržištima javne nabave, snažnu zaštitu ulaganja uz zadržavanje prava na zakonsko uređivanje te usklađivanje pristupa žigovima i oznakama zemljopisnog podrijetla.

Komisija je tijekom posljednjih nekoliko godina objavila prijedloge EU-a u okviru pregovora o TTIP-u zajedno s izvješćima o pojedinim krugovima pregovora i dokumentima o stajalištima te se intenzivno savjetovala s civilnim društvom, zbog čega su trgovinski pregovori između EU-a i SAD-a dosad najtransparentniji bilateralni pregovori.

Pregovori su doveli i do reforme EU-ovih odredaba o zaštiti ulaganja u trgovinskim sporazumima na temelju opširne rasprave s dionicima, koja je uključivala i javno savjetovanje. Komisija je u studenome 2015. iznijela novi prijedlog kojim bi se zastarjeli model rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS) zamijenio modernim i transparentnim sustavom sudova za ulaganja (ICS) koji učinkovito štiti ulaganja, a vlasti istovremeno u potpunosti zadržavaju pravo zakonskog uređivanja.

Gospodarski i strateški razlozi za sporazum između dva najveća razvijena industrijska gospodarstva na svijetu i dalje su relevantni. U zadnje tri godine ostvaren je znatan napredak u pogledu sklapanja uravnoteženog sporazuma, koji se odlikuje visokim standardima i kojim se potiče rast, poboljšava konkurentnost i otvaraju nova radna mjesta na obje strane Atlantika.

Što su Europske snage solidarnosti?

Najavio ih je predsjednik Juncker u govoru o stanju Unije 14. rujna 2016.:

Europska unija također može pridonijeti stvaranju prilika za mlade. U Europi ima mnogo mladih socijalno osviještenih osoba koje su voljne znatno pridonijeti društvu i pomoći u iskazivanju solidarnosti.Uvjeren sam da je potrebno mnogo više solidarnosti. No znam i da se solidarnost mora iskazati dobrovoljno. Mora doći iz srca. Do nje se ne može silom.U istome duhu Komisija danas predlaže osnivanje Europskih snaga solidarnosti. Mladi diljem EU-a moći će pružiti svoju pomoć ondje gdje je najpotrebnija, kao odgovor na krizne situacije poput izbjegličke krize ili nedavnih potresa u Italiji. Želim da se Europske snage solidarnosti aktiviraju što prije, te da do 2020. u njima sudjeluje prvih 100 000 mladih Europljana. Dobrovoljnim sudjelovanjem u Europskim snagama solidarnosti mladi će dobiti priliku razvijati vještine te steći ne samo radno, nego i vrijedno životno iskustvo.

Europske snage solidarnosti osmišljene su kako bi se europskim građanima mlađima od 30 godina omogućilo pružanje potpore nevladinim organizacijama, tijelima lokalne vlasti ili privatnim poduzećima aktivnima u rješavanju zahtjevnih situacija diljem Europske unije, na primjer: ponovna izgradnja zajednica nakon prirodnih katastrofa, rješavanje socijalnih izazova poput socijalne isključenosti, siromaštva, zdravstvenih i demografskih izazova, ili rad na prihvatu i integraciji izbjeglica.
Europske snage solidarnosti razvit će vlastiti identitet koji počiva na angažiranju i solidarnosti, EU-ovim temeljnim vrijednostima. Pridruživanjem Europskim snagama solidarnosti sudionici izražavaju predanost i spremnost da jedno razdoblje vlastitog života posvete drugima. Pomažući drugima, uključujući i najranjivije skupine u našim društvima i zajednicama, mladi će u praksi provesti solidarnost, EU-ovu temeljnu vrijednost, ali i steći vještine (uključujući i jezične) i iskustvo koji će im biti korisni za pronalaženje posla ili daljnje obrazovanje i osposobljavanje.

Kad će se osnovati i kako će funkcionirati?
Europske snage solidarnosti temeljit će se na postojećim stručnim i volonterskim programima EU-a za mlade te mobilizaciji uspostavljenih mreža za zapošljavanje i obrazovanje te subjekata iz civilnog društva diljem Europe. Razvijat će se u bliskoj suradnji s državama članicama, tijelima lokalne vlasti i nevladinim organizacijama.
Kandidati koji se žele pridružiti Europskim snagama solidarnosti i subjekti koji žele angažirati članove moći će to učiniti na jedinstvenoj kontaktnoj točki: posebnom internetskom portalu Europskih snaga solidarnosti.
Dobrovoljni će rad trajati od dva mjeseca do godine dana, a radni odnos najmanje četiri mjeseca.
Europske snage solidarnosti osnovat će se što je prije moguće, a prvi će korak biti aktiviranje internetskog portala. Cilj je privući 100 000 mladih članova do 2020.

Tko se može pridružiti i prema kojim kriterijima?
Europskim snagama solidarnosti mogu se pridružiti svi europski građani mlađi od 30 godina, bez obzira na porijeklo i na to jesu li trenutačno u programu obrazovanja ili osposobljavanja, zaposleni ili nezaposleni. Bit će dostupne aktivnosti za brojne profile, od osoba koje su napustile školovanje do visokoobrazovanih osoba koje možda već imaju radno iskustvo.
Kao što i samo ime govori, Europske snage solidarnosti prvenstveno će se temeljiti na solidarnosti. Mladi koji žele postati članovima morat će u okviru postupka registracije prihvatiti njihovu misiju te izjaviti svoju angažiranost i spremnost za obavljanje solidarnih aktivnosti nakon što ih se poveže s nekom organizacijom ili prihvati kao volontere.
Iako sama registracija nije jamstvo za sudjelovanje,
zbog raznih izazova i velikog raspona vještina potrebnih da ih se prevlada tražit će se vrlo različiti stučni profili.

U kakvim će aktivnostima sudjelovati Europske snage solidarnosti?
Članovi Europskih snaga solidarnosti mogu sudjelovati u svim vrstama aktivnosti pripravnosti i dugoročnog odgovora u slučaju katastrofe, aktivnostima povezanima sa socijalnim izazovima poput socijalne isključenosti, siromaštva, zdravstvenih i demografskih izazova ili aktivnostima za rješavanje izbjegličke krize.
Program bi mogao, primjerice, podržati razvoj socijalnih, zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga za osobe u opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti, kao što su Romi, osobe s invaliditetom, određene skupine imigranata i druge žrtve diskriminacije i predrasuda.
Hitni je odgovor na krizne situacije (na primjer gašenje šumskih požara ili potraga i spašavanje u gradovima) isključen jer su za njih potrebni visoko osposobljeni stručnjaci. No, ako ruralna zajednica želi smanjiti opasnost od šumskih požara, primjerice uklanjanjem niskog raslinja, članovi Europskih snaga solidarnosti mogu dati vrijedan doprinos.

Gdje će se članove Europskih snaga solidarnosti rasporediti i na koliko dugo?
Članove se može rasporediti u njihovim matičnim državama ili u drugim državama članicama EU-a ovisno o potrebama organizacija sudionica i profilu i preferencijama kandidata.

Koje organizacije mogu sudjelovati?
Nevladine organizacije, tijela lokalne vlasti ili privatna poduzeća koji su aktivni u rješavanju zahtjevnih situacija mogu putem portala kontaktirati s članovima Europskih snaga solidarnosti te ih angažirati.
Sve organizacije koje obavljaju volonterske aktivnosti moraju imati važeću akreditaciju kojom se jamči usklađenost s Poveljom Europske volonterske službe (EVS) kako bi se osiguralo poštovanje zadanih standarda kvalitete.

Hoće li sudionici biti plaćeni?
Ako osoba ima status zaposlenika, stažista ili pripravnika u drugoj državi članici, isplaćivat će joj se plaća (u slučaju ugovora o radu) i/ili naknada (za staž ili pripravništvo) radi pokrivanja svakodnevnih i putnih troškova koji se mogu financirati primjerice iz programa Jamstva za mlade.
Ako je osoba volonter, osnovni troškovi sudjelovanja (npr. hrana, smještaj, putni troškovi) financiraju se sredstvima koja su organizaciji dodijeljena preko Europske volonterske službe. Primit će i džeparac, čiji će iznos ovisiti o državi u kojoj će obavljati aktivnosti. Osim toga, svi će volonteri biti obuhvaćeni obveznim kolektivnim osiguranjem Europske volonterske službe.

Na koji će se način financirati inicijativa?
Financijske troškove povezane s prekograničnom mobilnosti i troškove boravka uglavnom će financirati EU u okviru postojećih struktura, kao što su Europska volonterska služba i program Jamstva za mlade.

Koje su koristi sudjelovanja za nevladine organizacije, poduzeća i tijela lokalne vlasti?
Europske snage solidarnosti pružaju svim poduzećima, nevladinim organizacijama i tijelima lokalne vlasti koji traže zaposlenike, stažiste ili volontere za projekte solidarnosti jednostavan i jedinstven pristup informacijama i uslugama volonterskog rada i zapošljavanja. Osim toga, bit će dostupno više motiviranih mladih ljudi nego što bi to bio slučaj na lokalnoj ili nacionalnoj razini.
Budući da će svi mladi učlanjeni u Europske snage solidarnosti morati iskazati predanost i motiviranost, organizacije i poduzeća moći će lakše i brže izvršiti predodabir kandidata koji su najprimjereniji za organizaciju i njezine posebne potrebe.

Mogući primjeri

  • Hrvatska organizacija aktivna na poslijeratnom području ugošćava volontere iz nekoliko država članica EU-a. Organiziraju aktivnosti za mlade iz različitih zajednica kako bi im omogućili miran suživot. Budući da volonteri ne dolaze iz te regije, bit će bolje prihvaćeni u objema zajednicama te će moći postići bolje rezultate.
  • Nakon izlijevanje nafte u Sjevernom moru mlada će Dankinja otići pružiti pomoć lokalnome švedskom tijelu u najpogođenijem području u razdoblju od devet mjeseci. Pomoći će općini u čišćenju područja i pobrinuti se za životinje. Smještaj, hranu i putne troškove, kao i osiguranje i džeparac plaća Europska volonterska služba izravno lokalnom nadležnom tijelu.
  • Nakon savjetovanja sa savjetnikom za karijeru u lokalnom centru za zapošljavanje, mladi socijalni radnik iz Atene prihvatio je ponudu za posao u prihvatnom centru za izbjeglice u Solunu. Sljedećih će osam mjeseci surađivati s timom psihologa, socijalnih radnika i učitelja kako bi pomogli djeci izbjeglicama da se prilagode novom životu. Primat će neto mjesečnu plaću i mjesečnu naknadu od 200 EUR za pokrivanje svakodnevnih i putnih troškova.

Europske snage solidarnosti se razlikuju od Inicijative volontera humanitarne pomoći EU-a (2014. – 2020.) koja je otvorena građanima EU-a bez obzira na dobnu granicu. Ovaj program omogućit će otprilike 18 000 Europljana dobrovoljno sudjelovanje u projektima koje financira EU diljem svijeta.

EUROSTAT: usporedba drugog i trećeg tromjesečja 2016. – državni dug u europodručju smanjio se na 90,1 posto BDP-a, u području EU28 na 83,3 posto BDP-a

 

Krajem trećeg tromjesečja 2016. omjer državnog duga i BDP-a u europodručju (EA19) iznosio je 90,1 posto, dok je na kraju drugog tromjesečja 2016. taj omjer iznosio 91,2 posto. U području EU28 omjer se smanjio s 84,2 posto na 83,3 posto. U usporedbi s trećim tromjesečjem 2015. omjer državnog duga i BDP-a smanjio se i u europodručju (s 91,5 posto na 90,1 posto) i u području EU28 (s 85,9 posto na 83,3 posto). Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Komisija priprema sljedeće korake prema europskom stupu socijalnih prava

 

Današnjom konferencijom na visokoj razini u Bruxellesu Europska komisija poduzima sljedeće korake prema uspostavi europskog stupa socijalnih prava. Više od 600 sudionika iz tijela država članica, institucija EU-a, socijalnih partnera i civilnog društva, uključujući više od 20 nacionalnih ministara i nekoliko članova Kolegija povjerenika, raspravlja o rezultatima javnog savjetovanja o europskom stupu socijalnih prava. Read more

Najuspješniji inovatori savjetuju Komisiju o mogućem Europskom inovacijskom vijeću

Nova skupina na visokoj razini savjetovat će Komisiju o tome kako u okviru programa Obzor 2020. te budućih programa za istraživanje i inovacije ponuditi bolju podršku revolucionarnim inovacijama kojima se otvaraju nova tržišta. Read more

Essen postao europska zelena prijestolnica za 2017.

Sutra, 21. siječnja njemački grad Essen i službeno će postati europska zelena prijestolnica za 2017. godinu. Read more

Predsjednik Juncker održao govor na Akademiji za europsko pravo

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održao je govor na godišnjem primanju Akademije za europsko pravo (Europäische Rechtsakademie, ERA) povodom 25. godišnjice njezina osnutka. U svom je govoru opisao pravosudne sustave kao jamstvo demokracije, a temeljna prava i pravnu sigurnost kao najvažnije preduvjete za ulaganje u gospodarstvo. Read more

EUROSTAT: prva procjena za studeni 2016. – suficit tekućeg računa platne bilance u području EU28 iznosi 15,8 milijardi eura, a suficit u trgovini uslugama 11,8 milijardi eura

Desezonirani tekući račun platne bilance područja EU28 u studenom 2016. zabilježio je suficit od 15,8 milijardi eura, dok je suficit u listopadu 2016. iznosio 15,0 milijardi eura, a u studenom 2015. 10,1 milijardu eura, pokazuju procjene koje je objavio Eurostat, statistički ured Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

EUROSTAT: usporedba trećeg tromjesečja 2016. i trećeg tromjesečja 2015. – cijene nekretnina u europodručju veće za 3,4 posto, u području EU28 za 4,3 posto

Prema indeksu cijena nekretnina, u odnosu na isto tromjesečje 2015. godine cijene nekretnina u trećem tromjesečju 2016. povećale su se za 3,4 posto u europodručju te za 4,3 posto u EU-u. Read more