Energetska tranzicija Europe dobro napreduje

Drugo izvješće o stanju energetske unije pokazuje da su u Europi u tijeku modernizacija gospodarstva Europske unije i prelazak na niskougljično gospodarstvo. Kad je riječ o emisijama stakleničkih plinova, energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije, Europa je na dobru putu da ostvari svoje ciljeve za 2020. godinu. Za daljnje jačanje tog procesa Komisija danas najavljuje novu turneju o energetskoj uniji. U skladu s obvezom godišnjeg izvještavanja o stanju energetske unije Europska unija danas objavljuje drugo izvješće.

U izvješću se razmatra napredak postignut od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije u studenome 2015. Spomenuta izvješća središnji su elementi za praćenje provedbe te prioritetne strategije Junckerove Komisije. Od objavljivanja prvog izvješća o stanju energetske unije nastavili su se i ojačali određeni trendovi u prelasku EU-a na niskougljično gospodarstvo. Komisija će dodatno temeljito analizirati politike država članica koristeći se novom turnejom o energetskoj uniji tijekom 2017.Za energetsku uniju 2016. bila je godina uspjeha tijekom koje se vizija Okvirne strategije za energetsku uniju pretvorila u konkretne zakonodavne i nezakonodavne inicijative, ponajviše paketom mjera „Čista energija za sve Europljane” predstavljenim 30. studenoga 2016. Europska unija u cjelini i dalje dobro napreduje u ostvarivanju ciljeva energetske unije, osobito s obzirom na energetske i klimatske ciljeve za 2020. (vidjeti MEMO/17/162 i MEMO/17/163), i već je ostvarila svoj cilj u pogledu konačne potrošnje energije za 2020. Isto vrijedi za emisije stakleničkih plinova: 2015. emisije stakleničkih plinova u EU-u bile su 22 % manje u odnosu na razine iz 1990. EU je na dobru putu i u sektoru obnovljivih izvora energije u kojem je, na temelju podataka iz 2014., udio obnovljivih izvora dosegnuo 16 % konačne bruto potrošnje energije u EU-u. Važan je i trend nastavka uspješnog odvajanja gospodarskog razvoja EU-a od njegovih emisija stakleničkih plinova. Od 1990. do 2015. ukupni se bruto domaći proizvod EU-a povisio za 50 %, a ukupne su se emisije smanjile za 22 %. Nakon sklapanja Pariškog sporazuma u prosincu 2015. upravo je to što ga je EU brzo ratificirao omogućilo njegovo stupanje na snagu 4. studenoga 2016. kao prvoga univerzalnog, pravno obvezujućega globalnoga klimatskog sporazuma. U geopolitičkom okruženju podložnom brzim promjenama uspješna energetska unija od ključne je važnosti za zaštitu dugoročnih gospodarskih interesa i dobrobiti Europe i Europljana. Zbog toga je rad na razvoju energetske unije zadnjih mjeseci uključivao i veću usmjerenost na energetsku diplomaciju osmišljenu za jačanje sigurnosti opskrbe energijom, veći izvoz niskougljičnih tehnoloških rješenja EU-a i jačanje industrijske konkurentnosti Europe. Komisija je 2016. predstavila i Europsku strategiju za mobilnost uz nisku razinu emisija s jasnom ambicijom da se do sredine stoljeća emisije stakleničkih plinova iz prometa smanje za najmanje 60 % u odnosu na vrijednosti iz 1990. i da se nastave približavati nuli, osiguravajući pritom potrebe ljudi i robe u pogledu mobilnosti te globalnu povezanost.Dodatne informacije:Drugo izvješće o stanju energetske unije i popratni dokumenti koji su danas doneseni dostupni su na internetskim stranicama Komisije: MEMO/17/162 o napretku u pogledu energetske učinkovitosti; MEMO/17/163 o napretku u pogledu obnovljivih izvora energije; Informacije o turneji o energetskoj uniji 2017. možete pronaći na internetskim stranicama potpredsjednika nadležnog za energetsku uniju, Maroša Šefčoviča